
Mišićno-koštani sindrom menopauze
Tekst preuzet sa thepauselife – Musculoskeletal Syndrome of Menopause: What You Need to Know
O promenama u zdravlju kostiju i mišića se ne govori toliko kao o drugim simptomima menopauze, ali oko 71% svih žena će iskusiti simptome povezane sa menopauzom u kostima i mišićima. Znaci i simptomi se kreću od smanjene fleksibilnosti i slabosti mišića do bolova u zglobovima do ozbiljnijih problema, kao što je adhezivni kapsulitis (poznat kao smrznuti bol sa otežanim pokretima).
Mišićno-koštani sindrom menopauze je novi termin koji je smišljen da pomogne u klasifikaciji ove grupe simptoma. Ako znate šta da tražite, ovaj termin će vam pomoći da se bolje brinete o sebi i da razgovarate o ovim problemima sa lekarima.
Menopauza, estrogen i zdravlje mišićno-koštanog sistema
Kosti, mišići, tetive, ligamenti i zglobovi čine zajedno mišićno-koštani sistem. Estrogen igra ključnu ulogu u mišićno-koštanom zdravlju, a estrogen u obliku estradiola pomaže u smanjenju bolova u zglobovima smanjujući upalu i promene na hrskavici. Estradiol, primarni oblik estrogena koji se proizvodi tokom reproduktivnih godina žene, podržava snagu mišića smanjujući njihovu razgradnju i podstiče ćelije da ne dođe do razgradnje mišića, usporava regeneraciju mišića kao i uništavanje hrskavice i smanjuje inflamatorni odgovor organizma.
Kada žena počinje da prelazi u menopauzu, estradiol više nije primarni estrogen. Estron, slabiji oblik estrogena, zamenjuje estradiol, a ova slabija verzija ne može da očuva mišićno-koštani sistem što brzo dovodi do gubitka mišićne mase, smanjene gustine kostiju i hrskavice. Posledice i fizičke promene su:
• Slabost mišića
• Smanjena fleksibilnost
• Loša ravnoteža
• Povećan rizik od pada
• Osteoporoza (bolest zbog koje kosti postaju slabe i lomljive, zbog čega je veća verovatnoća da će se lomiti)
Kada dođe do ovih fizičkih promena, žene osećaju jači bol. Bol dolazi od:
• Smrznutog ramena
• Tendonitisa (upale tetiva)
• Artritisa šaka, ramena, kolena i kukova
Mišićno-koštani sindrom menopauze
Tokom godina, istraživači su povezivali menopauzu sa mišićno-koštanim bolom. Studije pokazuju da se ženama u menopauzi češće dijagnostikuje artritis nego ženama u premenopauzi, a pregled istraživanja je otkrio da je 71% žena u postmenopauzi iskusilo mišićno-koštani bol. Pored toga, njihov bol je opisan kao jači od onog koji doživljavaju žene u perimenopauzi, a oko 25% žena ima teške simptome.
Dr Vonda Wright radi izvanredan posao u ovoj oblasti i bila je deo tima istraživača odgovornih za pronalaženje termina mišićno-koštani sindrom menopauze. Ovaj termin obuhvata znakove i simptome mišićno-koštanog sistema koje žene doživljavaju sa gubitkom estrogena tokom prelaska u menopauzu i obuhvata:
• Bol u mišićima, zglobovima, kostima, tetivama i ligamentima
• Artritis i pogoršanje osteoartritisa
• Gubitak mišićne mase
• Smanjena gustina kostiju
• Povećan rizik od preloma kostiju
• Češće povrede tetiva i ligamenata
• Smrznuto rame
Smrznuto rame pogađa žene četiri puta češće nego muškarce i najčešće se javlja u dobi između 40 i 60 godina. Iako je to čest problem, doktori ga tradicionalno ne povezuju sa menopauzom a on može postati iscrpljujući. Ako žena ima smrznuto rame, zglob postaje ukočen sa smanjenom pokretljivošću i bolom, a simptomi se obično pogoršavaju tokom vremena što otežava pomeranje ramena. Simptomi se mogu poboljšati fizikalnom terapijom, međutim, potpuni oporavak može potrajati i do tri godine!
Regulisanje mišićno-koštanog sindroma
Lečenje mišićno-koštanih simptoma morate započeti sami. Možete obezbediti dobru osnovu za svoje mišićno-koštano zdravlje čak i pre nego što počne prelazak u menopauzu.
Vežba
Vežbanje je jedna od najosnovnijih metoda održavanja mišićno-koštanog zdravlja.
• Trening otpora pomaže u povećanju koštane mase, smanjujući rizik od osteoporoze. Zauzvrat, ovo će smanjiti bol u donjem delu leđa i prelome kostiju. Pokušajte da imate trening snage ili otpora umerenog intenziteta dva do tri puta nedeljno.
• Vežbe kao što su t’ai chi, joga ili pilates poboljšavaju ravnotežu i smanjuju rizik od padova. Ove vežbe takođe mogu pomoći u smanjenju bolova od osteoartritisa povećanjem fleksibilnosti i opsega pokreta zglobova.
• Fokusirane vežbe na određenim oblastima, kao što je rame, mogu poboljšati opseg pokreta i pomoći u smanjenju bolova. Dr Rajt ima video koji pokazuje vežbe koje preporučuje za smrznuto rame.

Dijeta
Ishrana koja je bazirana na unosu vitamina i minerala pomaže u održavanju jakih kostiju i smanjenju simptoma povezanih sa lošim zdravljem kostiju. Trebalo bi ih uzimati preko hrane.
• Kalcijum pomaže u održavanju jakih kostiju i nedovoljno konzumiranje kalcijuma može povećati rizik od razvoja osteoporoze. Najbolje je da većina vaših potreba za kalcijumom dolazi iz hrane jer suplementi jednostavno nisu toliko efikasni. Odrasli stariji od 50 godina treba da unose 1.200 mg kalcijuma dnevno.
• Vitamin D u ishrani pomaže u poboljšanju gustine kostiju i smanjenju padova. Koža proizvodi vitamin D kada je izložena ultraljubičastom zračenju sunca, ali sa starenjem i ograničavanjem izlaganja kože suncu, naša tela ne mogu da sama proizvedu dovoljno. Odrasli stariji od 50 godina treba da unose 800-1000 mg vitamina D svakog dana.
• Magnezijum pomaže u povećanju nivoa vitamina D i usporavanju osteoporoze. Posebno žene treba da konzumiraju 320 mg osnovnog magnezijuma dnevno. Kao i kod kalcijuma, magnezijum je najbolje unositi iz hrane, ali suplementacija može biti od pomoći.
• Omega-3 masne kiseline smanjuju upale. Ovo može smanjiti bol i ukočenost u zglobovima. Preporučuje se da unosite barem jedan odličan izvor omega-3 svakog dana, ali možete i više ako želite.
Kada tražiti medicinsku pomoć
Ako samonega više ne pomaže, a simptomi se pogoršavaju ili imate mišićno-koštani bol ili slabost koja utiče na vaš svakodnevni život, vreme je da posetite lekara. Lekari vam mogu ponuditi testiranje i više opcija lečenja uključujući:
• Skrining na osteoporozu pomoću DEKSA skeniranja za procenu nivoa gustine kostiju
• Lečenje mišićno-koštanih simptoma, kao što su lekovi protiv bolova ili injekcije u zglobove
• Fizikalna terapija
• Razmatranje hormonske terapije
Mišićno-koštano zdravlje je često nedovoljno praćeno tokom menopauze, a loše mišićno-koštano zdravlje podiže mnoge zdravstvene rizike. Poznavanje znakova i simptoma mišićno-koštanog sindroma menopauze, fizička aktivanost i pravilna ishrana pomoći će u smanjenju tih rizika.
Izvori: The musculoskeletal syndrome of menopause – https://shorturl.at/SNImj
Musculoskeletal Syndrome of Menopause: What You Need to Know – https://shorturl.at/EfaaT
VIŠE INFORMACIJA:
Dr Vonda je ortopedski hirurg i istraživač na čelu grupe za istraživanje mišićno-koštanog sindroma menopauze. Preporučujemo da je pratite na Instagramu @drvondavright da biste nastavili da učite kako da napredujete u ovoj fazi života.
Ako ste zainteresovani da saznate više o smrznutom ramenu, posetite sajt Američke akademije ortopedskih hirurga.
Mary Claire Haver, doktor medicine (MD), članica Američkog kongresa akušera i ginekologa (FACOG), sertifikovani akušer i ginekolog (CMP) diplomirala je na Medicinskom fakultetu Državnog univerziteta u Luizijani i završila specijalizaciju na Medicinskom fakultetu Univerziteta Teksas (UTMB). Takođe je sertifikovani specijalista za medicinu ishrane i sertifikovani praktičar za menopauzu Društva za menopauzu. 2021.godine osnovala je Mary Claire Wellness, kliniku posvećenu pružanju sveobuhvatne nege pacijentkinjama u menopauzi. 2023. godine objavila je svoju prvu knjigu, “Galveston dijeta” i pokrenula sajt ThePauseLife.com kao pouzdan izvor za žene u menopauzi širom sveta. Sa preko 4 miliona pratilaca na društvenim mrežama, doktorka Haver je prepoznata kao lider i autor koji daje vredne savete ženama koje prolaze kroz različite faze menopauze. Njen cilj je da „demistifikuje menopauzu“ i promoviše samozastupanje žena za sopstveno zdravlje. Njen rad doveo je do toga da je objavila svoju drugu knjigu, “Nova menopauza”, koja je bestseler broj 1 Njujork Tajmsa.
Sve informacije i svi sadržaji navedeni na website Mpauza namenjeni su isključivo za opšte informativne i edukativne svrhe i ne treba da se koriste kao zamena za medicinske savete, dijagnozu, terapije ili lečenje. Uvek tražite savet i poštujte preporuke svog lekara o svim pitanjima koja imate u vezi sa zdravstvenim stanjem ili lečenjem.